Posao= frustracija ili flow?

Začudite li se ponekad kako je brzo prošlo vrijeme dok ste nešto koncentrirano radili? Osjetite li opuštajuće zadovoljstvo nakon neke intenzivne uspješne aktivnosti?

Mađarsko-američki psiholog Mihaily Csikszentmihalyi (rođ. 1934. u Rijeci) je sa svojim suradnicima istraživao u kojim su trenutcima ljudi najzadovoljniji. Ispitivali su ljude različitih profesija i različitih kultura. Otkrili su da većina ljudi tvrdi da su najsretniji dok su potpuno koncentrirani na neku aktivnost, dok su u nju posve uronjeni. To može biti svaka aktivnost u kojoj osoba ima osjećaj da razvija svoje sposobnosti. Aktivnosti mogu biti senzorne, umjetničke (poput slikarstva, glazbe, poezije), tjelesne (poput tjelovježbe, vrtlarenja, planinarenja) ili neke druge aktivnosti (poput matematike, informatike, poduke itd…). Najčešće su navođene aktivnosti koje su bile vezane uz hobije, sport, igre ili umjetnost.

Takvo stanje zadovoljstva pomaže vam da ostanete motivirani za bavljenje različitim aktivnostima upravo zbog iznimno snažnog osjećaja vlastite ostvarenosti i ispunjenosti. Doživljavanje takvih stanja unutar organizacije motivirat će zaposlenike da rade više, duže i ustrajnije i — najvažnije — da zaista vole ono što rade. Takvo stanje nećete doživjeti u prilikama opuštanja, kao ni u alkoholu ili u nekim drugim užitcima, već naprotiv, baš u napornim, teškim situacijama koje zahtijevaju vašu punu zauzetost i napor. Csikszentmihalyi je to iskustvo nazvao stanje flowa ili zanesenosti.

Flow možete prepoznati po ovim ključnim karakteristikama:

  • Snažna koncentracija i potpun fokus na aktivnost i na zadatak,
  • Jasno definirani ciljevi,
  • Sudjelovanje u toj aktivnosti je samo po sebi nagrada,
  • Aktivnost vam je izazovna,
  • Manjak svjesnosti o samome sebi,
  • Neposredne i jasne povratne informacije o tome kako obavljate zadatak,
  • Gubitak osjećaja za vrijeme,
  • Imate snažan osjećaj kontrole nad aktivnošću.

Naravno, za stanje flowa nisu nužne sve ove karakteristike. Budu li ispunjene samo neke od njih, već se može u vama pobuditi opisani osjećaj zadovoljstva. Također, ne treba čekati da se ovakvo stanje pojavi spontano, možete ga i sami svjesno potaknuti kada vam je potrebno, a možete pomoći i drugima u tome. Istraživanja daju jasne rezultate o tome da postoji pozitivna povezanost između stanja flowa, pozitivnih iskustava i psihološke dobrobiti. Što više vremena provedete u stanju flowa, time će kvaliteta vaših iskustava i rezultata vašega posla biti bolja te ćete osjećati više sreće i zadovoljstva u životu općenito.

Jedan od važnih preduvjeta za stvaranje stanja flowa je otkrivanje ravnoteže osobnih vještina i sposobnosti za zadatak. Ako je zadatak prejednostavan za vašu razinu osposobljenosti i interesa, onda će vam on biti dosadan. S druge strane, ako je zadatak za prekompliciran vašu razinu, izazvat će u vama osjećaja frustracije i tjeskobe. Stanje flowa postiže se između tih dviju krajnosti.

Želite li pomoći sebi i drugima u postizanju stanja flowa pokušajte ovo:

  1. Radite posao koji volite ili zavolite posao koji radite.
  2. Napravite plan aktivnosti za svaki dan i postavite sebi dnevne, mjesečne i godišnje ciljeve.
  3. Pronađite smisao u onom što radite.
  4. Omogućite si zadatke koji su izazovni, ali ne preteški.
  5. Uklonite sve mentalne i fizičke distrakcije (skretače pozornosti).
  6. Vježbajte koncentraciju i fokusiranje.

 

Zrinka Štetić, mag. psych

zrinkastetic@gmail.com